18/03/2024
1 dana
Bliži se početak proleća, a sa njim i topliji dani koji su idealni za beg od užurbane svakodnevice na čist, planinski vazduh.
Autor: Marija Milenkovic | 30/11/2020
U doba korona svi brinemo o fizičkom zdravlju,a šta je psihom?
Pandemija koronavirusa potpuno je promenila tok naših života. I dok se svi trudimo da održimo imunitet što boljim, čini se da ne posvećujemo dovoljno pažnje mentalnom zdravlju.
Aleksandar Misojčić, psihijatar i psihoterapeut iz Specijalističke psihijatrijske ordinacije „Reč”, za naš portal govori o tome šta nam je korona donela i kako se navići na novu stvarnost.
– Činjenica da oko nas postoji novi virus o kome nedovoljno znamo i za koji još uvek nemamo odgovarajući lek, svakako je stresna i uznemirujuća. Ova činjenica je u velikoj meri poremetila naš uobičajeni život, pojačala socijalnu distancu i vratila na velika vrata priču o „ličnoj odgovornosti”. Takođe, kod nemalog broja ljudi oživela je pomalo arhaični egzistencijalni strah za sopstveni život i život dragih ljudi. Sve ovo je relativno novo za „savremenog čoveka” čiji život je pre pojave korone bio izložen drugačijim vidovima stresa. Korona nas je podsetila na zaboravljene strahove koji su više mučili neke prethodne generacije, strahove od nepoznate bolesti koja ugrožava živote. I način borbe protiv korone je arhaičan, vratili smo se borbi protiv bolesti tako što nosimo maske, češće peremo ruke i zdravo se hranimo, umesto da jednostavno odemo u apoteku i podignemo prepisani lek uz koji će tegobe jednostavno i brzo proći.
Nama psihijatrima ovakav vid brige za zdravlje nije toliko stran, jer prilikom razgovora o mentalnom zdravlju čoveka često pričamo o načinu života kao vidu prevencije oboljenja. Samo suprotno koroni, za mentalnu higijenu socijalna distanca je retko preporučljiva.
– Doba karantina je bilo doba velikih izazova za porodicu, tako da mi se čini da je porodica „preživela” najteže. U momentima kada nam je kretanje bilo ograničeno i kada smo najveći deo dana bili okrenuti jedni drugima, bez mogućnosti da neke od važnih potreba i navika ostvarimo, tada su češće „sevale varnice”.
Paradoksalno, kako vreme prolazi, imam utisak da sve više brinemo o drugima. Skoro da nisam razgovarao sa čovekom o koroni, a da na prvom mestu strahova nije naveo onaj da će on biti taj koji će zaraziti drage ljude.
Što se tiče očuvanja zajednice, ona se čuva na sličan način – tolerancijom i zdravom i otvorenom komunikacijom. Tolerancija je sad potrebnija više nego inače. U „situacijama povišenih zahteva”, kao što je ova, neretko je prag tolerancije snižen, a to vodi ka čestim konfliktima.
– Bez promene nema ni lične ni kolektivne evolucije. Nema „nove stvarnosti”, ima samo novih životnih izazova, koji uvek iznova testiraju naš kapacitet za adaptaciju. Ne moraju nam se uvek promene i izazovi s kojima se susrećemo svideti niti biti nužno bezopasni. Čovek bi uvek trebalo da preispituje šta su izazovi aktuelnog momenta života i da u skladu sa svojim potencijalima odgovori na njih. Nažalost, često izbegavamo preispitivanja i želimo da živimo bez većih promena. Greška je živeti ili u prošlosti ili predviđati i proricati budućnost, gubeći tako priliku da se na zadovoljavajući način adaptiramo na aktuelni momenat.
– Nema događaja koji nosi uvek samo crno ili belo, najčešće su stvari, ljudi i događaji oko nas u nekoj nijansi sive. Teško je naći neko „univerzalno dobro” u lošoj stvari kao što je korona, ali neke male, lične, svetu sitne a nama jako važne stvari, korona je svakako mnogim pojedincima donela. Pričao sam s ljudima o vremenu kada smo svi bili u karantinu. Nekima od njih je iz određenih, ličnih razloga takav način života u kratkom periodu naizgled paradoksalno odgovarao. Postavlja se pitanje, da li nam je trebao neki spoljni faktor da nam „naredi” da „usporimo” svakodnevni ritam života? Da se ponekad okupimo i zajedno provedemo veče u kući.
Za mene kao lekara, važno je i to što je ova situacija rasvetlila koliko je neophodno da se kao društvo bavimo zdravstvom, istraživanjima, prevencijom, edukacijom i ulaganjem u zdravstveni sistem. Korona je ponovo osvetlila socijalni značaj zdravstva, kome su možda neke druge oblasti života u jednom trenutku preuzele primat.
– Sve što proživimo ostavlja nam neki vid dragocenog iskustva. Ova situacija nesumnjivo je prolazna i iz nje ćemo nešto naučiti. Neke stvari kraj kojih smo jednostavno prolazili ili smo ih podrazumevali, nesumnjivo ćemo više ceniti. Treba se adaptirati i prilagoditi, pronaći način da sačuvamo i prepoznamo sve što nas ispunjava a i dalje nam je dostupno. Mnogo toga smo zbog „brzine života” zanemarili i zagubili, možda je ovo pravo vreme da sve to ponovo prepoznamo.
18/03/2024
1 dana
Bliži se početak proleća, a sa njim i topliji dani koji su idealni za beg od užurbane svakodnevice na čist, planinski vazduh.
Da sve što radite, radite punim srcem: Zašto nam je u životu važna podrška
18/03/2024
1 dana
Inicijativa koja sve menja
Prvo slovo imena određuje karakter i sudbinu: Koga čeka samo uspeh, a kome ništa ne ide od ruke
16/03/2024
2 dana
Prvo slovo imena šta otkriva
Počela prodaja HONOR Magic6 Pro telefona u Srbiji
15/03/2024
3 dana
Beograd, Srbija – 15.03.2024. Globalni tehnološki brend HONOR je najavio zvaničan početak prodaje HONOR Magic6 Pro telefona u Srbiji.
Više nije Džinović: Kako se sada preziva Melina
19/03/2024
22 min
Melina Džinović promenila prezime
U jeku drame Teu se javno obratila Jelisavetina sestra (FOTO)
19/03/2024
1h
Sestra Jelisavete Orašanin se javno obratila Teodosiću
Ana Sević otvorila vrata svog garderobera: Sav je u staklu a krije komade i od nekoliko hiljada evra
18/03/2024
11h
Garderober Ane Sević riznica je skupocenih brendiranih komada
Zapušili usta svima: Sloboda otputovala na more s drugim, a evo šta je Vojin uradio
18/03/2024
14h
Sloboda Mićalović donela odluku, niko nije mogao da je odgovori
Komentari (0)