A1 Srbija pokrenuo #BoljiOnline platformu za bezbednije i odgovornije korišćenje tehnologije
23/10/2024
16h
A1 Srbija pokrenuo #BoljiOnline platformu za bezbednije i odgovornije korišćenje tehnologije
Autor: Marija Milenkovic | 30/11/2020
U doba korona svi brinemo o fizičkom zdravlju,a šta je psihom?
Pandemija koronavirusa potpuno je promenila tok naših života. I dok se svi trudimo da održimo imunitet što boljim, čini se da ne posvećujemo dovoljno pažnje mentalnom zdravlju.
Aleksandar Misojčić, psihijatar i psihoterapeut iz Specijalističke psihijatrijske ordinacije „Reč”, za naš portal govori o tome šta nam je korona donela i kako se navići na novu stvarnost.
– Činjenica da oko nas postoji novi virus o kome nedovoljno znamo i za koji još uvek nemamo odgovarajući lek, svakako je stresna i uznemirujuća. Ova činjenica je u velikoj meri poremetila naš uobičajeni život, pojačala socijalnu distancu i vratila na velika vrata priču o „ličnoj odgovornosti”. Takođe, kod nemalog broja ljudi oživela je pomalo arhaični egzistencijalni strah za sopstveni život i život dragih ljudi. Sve ovo je relativno novo za „savremenog čoveka” čiji život je pre pojave korone bio izložen drugačijim vidovima stresa. Korona nas je podsetila na zaboravljene strahove koji su više mučili neke prethodne generacije, strahove od nepoznate bolesti koja ugrožava živote. I način borbe protiv korone je arhaičan, vratili smo se borbi protiv bolesti tako što nosimo maske, češće peremo ruke i zdravo se hranimo, umesto da jednostavno odemo u apoteku i podignemo prepisani lek uz koji će tegobe jednostavno i brzo proći.
Nama psihijatrima ovakav vid brige za zdravlje nije toliko stran, jer prilikom razgovora o mentalnom zdravlju čoveka često pričamo o načinu života kao vidu prevencije oboljenja. Samo suprotno koroni, za mentalnu higijenu socijalna distanca je retko preporučljiva.
– Doba karantina je bilo doba velikih izazova za porodicu, tako da mi se čini da je porodica „preživela” najteže. U momentima kada nam je kretanje bilo ograničeno i kada smo najveći deo dana bili okrenuti jedni drugima, bez mogućnosti da neke od važnih potreba i navika ostvarimo, tada su češće „sevale varnice”.
Paradoksalno, kako vreme prolazi, imam utisak da sve više brinemo o drugima. Skoro da nisam razgovarao sa čovekom o koroni, a da na prvom mestu strahova nije naveo onaj da će on biti taj koji će zaraziti drage ljude.
Što se tiče očuvanja zajednice, ona se čuva na sličan način – tolerancijom i zdravom i otvorenom komunikacijom. Tolerancija je sad potrebnija više nego inače. U „situacijama povišenih zahteva”, kao što je ova, neretko je prag tolerancije snižen, a to vodi ka čestim konfliktima.
– Bez promene nema ni lične ni kolektivne evolucije. Nema „nove stvarnosti”, ima samo novih životnih izazova, koji uvek iznova testiraju naš kapacitet za adaptaciju. Ne moraju nam se uvek promene i izazovi s kojima se susrećemo svideti niti biti nužno bezopasni. Čovek bi uvek trebalo da preispituje šta su izazovi aktuelnog momenta života i da u skladu sa svojim potencijalima odgovori na njih. Nažalost, često izbegavamo preispitivanja i želimo da živimo bez većih promena. Greška je živeti ili u prošlosti ili predviđati i proricati budućnost, gubeći tako priliku da se na zadovoljavajući način adaptiramo na aktuelni momenat.
– Nema događaja koji nosi uvek samo crno ili belo, najčešće su stvari, ljudi i događaji oko nas u nekoj nijansi sive. Teško je naći neko „univerzalno dobro” u lošoj stvari kao što je korona, ali neke male, lične, svetu sitne a nama jako važne stvari, korona je svakako mnogim pojedincima donela. Pričao sam s ljudima o vremenu kada smo svi bili u karantinu. Nekima od njih je iz određenih, ličnih razloga takav način života u kratkom periodu naizgled paradoksalno odgovarao. Postavlja se pitanje, da li nam je trebao neki spoljni faktor da nam „naredi” da „usporimo” svakodnevni ritam života? Da se ponekad okupimo i zajedno provedemo veče u kući.
Za mene kao lekara, važno je i to što je ova situacija rasvetlila koliko je neophodno da se kao društvo bavimo zdravstvom, istraživanjima, prevencijom, edukacijom i ulaganjem u zdravstveni sistem. Korona je ponovo osvetlila socijalni značaj zdravstva, kome su možda neke druge oblasti života u jednom trenutku preuzele primat.
– Sve što proživimo ostavlja nam neki vid dragocenog iskustva. Ova situacija nesumnjivo je prolazna i iz nje ćemo nešto naučiti. Neke stvari kraj kojih smo jednostavno prolazili ili smo ih podrazumevali, nesumnjivo ćemo više ceniti. Treba se adaptirati i prilagoditi, pronaći način da sačuvamo i prepoznamo sve što nas ispunjava a i dalje nam je dostupno. Mnogo toga smo zbog „brzine života” zanemarili i zagubili, možda je ovo pravo vreme da sve to ponovo prepoznamo.
A1 Srbija pokrenuo #BoljiOnline platformu za bezbednije i odgovornije korišćenje tehnologije
23/10/2024
16h
A1 Srbija pokrenuo #BoljiOnline platformu za bezbednije i odgovornije korišćenje tehnologije
Videlo se da je teško bolestan: Poslednja fotografija bivšeg muža Snežane Savić, za ruku ga drži ona
24/10/2024
22 min
Poslednja fotografija Dragoslava Lazića ukazivalo je da je reditelj veoma loše
Preminuo reditelj Dragoslav Lazić, ćerka Anita slomljena: Do poslednjeg daha bio je zaigrani dečak
24/10/2024
55 min
Preminuo Dragoslav Lazić
Saša Popović u studiju Granda: Kolege ne kriju oduševljenje
23/10/2024
12h
Zdravstveno stanje Saša Popovića - detalji
20 godina je živela u kući Petra Graša: Zavirite u dom Danijele Martinović (FOTO)
23/10/2024
15h
Dom Danijele Martinović prava oaza luksuza
Brat Sergeja Trifunovića jednim gestom otkrio šta misli o snaji: Posle ovih reči sve je jasno
23/10/2024
17h
Brat Sergeja Trifunovića oglasio se nakon skandala
Komentari (0)